Naklada: Zagrebačka naklada/ 2014.
Prevoditelj: Truda Stamač
Broj stranica: 249
Knjiga “Sretan je tko može voljeti” je zbirka priča i pjesama o ljubavi.
Antologija Hesseovih dubokih asocijativnih misli o ljubavi, zaljubljenosti, produhovljenosti i emocionalnim prevratima koji se dešavaju u čovjeku koji voli ili je voljen.

Zanimljiv je Hesseov pristup jer izravno doprinosi lakšem razumijevanju pripovijesti koje su metaforički pisane. Uz brojna opisivanja potpiruje čitateljevu maštu i samostalne zaključke.
Filozofski pristupa estetici i izjednačava ljubav sa srećom, a zlo pripisuje nedostatku ljubavi. Zadivljen je Casablancinim umijećem pisanja i ženama općenito. Uzvisuje ih i poštuje do te mjere da se na trenutke čini da su za njega žene nadnaravna i nedostižna bića.

Ono što me se posebno dojmilo u ovoj knjizi je opisivanje. Dakle Hesse ima nevjerojatnu sposobnost da opiše krajolik, osobe, lica, karakter i misli. Otvara vrata čitateljevoj mašti i u trenu se nalazimo tamo u zelenim šumarcima, sa puteljkom kojeg obrubljuju perunike… Gotovo da možete namirisati zelenilo i bujnost koja se spominje u knjizi.

Već dugo se nisam susrela sa ovako slikovitim opisivanjem. Mogu reći da sam impresionirana. Imam i zašto biti- Hesse je za svoje spisateljsko umijeće dobio Nobelovu nagradu. Zasluženo!

Autor ima svoj poseban stil pisanja. Pročitala sam još nekoliko njegovih knjiga i ono u čemu briljira je opisivanje i istančan smisao za prikaz emocija na papiru. Njegova produhovljenost i jednostavnost.

U ovoj knjizi mi se sviđa što su i pjesme dobile svoje mjesto i samim time dale poseban štih knjizi.
Cover dočarava unutrašnjost knjige, zaljubljenost, cvijeće, nježne boje…

Ovo je knjiga koju mi je bio gušt čitati. Zanimljiva su razmišljanja obje strane- i muškaraca i žena, to suprostavljeno, a opet blisko razmišljanje i emocije.
Ocjena 5/5.